Da je biti organski proizvođač lako, to bi bio svako...
Uobičajeno je mišlenje kako se organski uzgoj, u pogledu radnih aktivnosti, vrlo malo razlikuje od uobičajenog, onog koji se naziva konvencionalni, ali i mnogo od intenzivnog, u većini slučajeva smatranog integralnim. Da budemo konkretniji, većina smatra kako je organska proizvodnja ona gde ništa ne treba da se radi, već uzgajani usev pustiš da raste i razvija se sam od sebe, odnosno prirodno, poput pristupa kako se nekada radila poljoprivreda. Međutim, to nije tačno. Ključna razlika između organske, i ostalih proizvodnji prvenstveno je u ograničenom korištenju, i zabrani hemijskih inputa, dok su ostale aktivnosti, mere nege i pažnje, čak i više naglašene u organskom, nego ostalim oblicima organizacije uzgoja.
Praktično, organska proizvodnja određenog useva ne znači da proizvođač ne treba ništa raditi u zasadu, ili provoditi minimalne aktivnosti, odnosno pustiti da se biljke same prirodno razvijaju, bez njegove pomoći, da bi imao organski proizvod. Naprotiv, organski proizvođač potrebno je da radi više od ostalih koji to nisu, jer mnoge inpute koje drugi koriste za prevazilaženje određenih izazova, organski uzgoj ne dozvoljava.
Dakle, može se reći da je organski uzgoj bilo kojeg useva veoma intenzivan u pogledu provođenja agro- i pomotehničkih radnji, uz zabranu određenih hemijskih inputa. Pitanje je kako onda biti uspešan organski proizvođač, da li je to utopija ili budućnost? Realno stanje ukazuje na činjenicu da je organska proizvodnja jako perspektivna na svetskom nivou, te da ima veoma svetlu budućnost. Međutim, prinosi i stanje useva pod organskom proizvodnjom nisu onakvi kakvi bi trebali biti, sa izuzetkom malog broja proizvođača koji praktikuju organski uzgoj. Dakle, potrebne su značajne promene u organskoj proizvodnji, i mi smo zbog toga razvili ovu priču, da ona svima bude dostupna, i da svi Vi imate šansu ostvariti BOLJU ORGANSKU PROIZVODNJU.